otkucaji srca ispod 60, nizak — što znači, uzroci i kada se zabrinuti

otkucaji srca ispod 60, nizak puls, bradikardija simptomi, otkucaji srca 50 uzroci otkucaji srca ispod 60 često izazivaju zabrinutost, ali nisu uvijek znak bolesti. Nizak puls, odnosno bradikardija, može biti normalna pojava kod sportaša ili tijekom sna, ali može i ukazivati na zdravstveni problem koji zahtijeva procjenu liječnika. U ovom tekstu objašnjavamo što znači brzina pulsa ispod 60 otkucaja u minuti, koji su uobičajeni uzroci, koje simptome pratiti i koje su mogućnosti dijagnostike i liječenja.

Što je bradikardija?

Bradikardija označava srčanu frekvenciju nižu od 60 otkucaja u minuti u mirovanju. Granica od 60 bpm (beats per minute) je klinička definicija, no važan je i klinički kontekst: kod nekih ljudi takav puls je normalan i bez simptoma, dok kod drugih može uzrokovati slabost, vrtoglavicu ili sinkopu. Bitno je razlikovati fiziološku bradikardiju od patološke.

Fiziološki uzroci niskog pulsa

Među najčešćim neprijetnim, ali bezopasnim uzrocima su:
– visoka tjelesna kondicija i trening (kod sportaša je srce efikasnije i pri nižem broju otkucaja održava adekvatni minutni volumen),
– dubok san i opušteno stanje (tijekom sna puls prirodno pada),
– snažan vagalni tonus (aktivacija parasimpatičkog živčanog sustava smanjuje broj otkucaja).

Patološki uzroci

Neki medicinski uzroci niskog pulsa zahtijevaju liječenje ili dodatne pretrage:
– poremećaji provođenja (sinoatrijska disfunkcija, AV blokovi),
– učinak lijekova (beta-blokatori, određeni antiaritmici, neki antipsihotici, digitalis),
– metabolički problemi (hipotireoza),
– elektrolitski poremećaji (povišeni kalij),
– ishemija ili oštećenje srčanog mišića,

– upalne bolesti srca (miokarditis),
– neurogeni ili vaskularni uzroci.

Koji su simptomi i kada potražiti liječnika

Niski otkucaji srca bez simptoma (osjećaj dobrog zdravlja, odsustvo vrtoglavice ili zamora) često ne zahtijevaju hitnu intervenciju, ali je preporučljivo konzultirati liječnika radi procjene. Ozbiljni simptomi koji zahtijevaju hitan medicinski pregled uključuju:
– sinkopu ili gubitak svijesti,
– učestalu ili intenzivnu vrtoglavicu i nesigurnost pri hodu,
– tešku slabost, zbunjenost ili promjene svijesti,
– znakove niskog tlaka (hladna, blijeda koža, ubrzano disanje, zamućen vid),
– bol u prsima ili tešku otežanost disanja.
U tim slučajevima treba odmah potražiti hitnu pomoć.

Dijagnostičke metode

Liječnik će početi s anamnezom i fizikalnim pregledom, provjerom pulsa i krvnog tlaka. Daljnje pretrage mogu uključivati:
– EKG (elektrokardiogram) za prikaz srčanog ritma i prepoznavanje AV blokova ili drugih aritmija,
– ambulantni Holter nadzor (24–48 sati ili dulje) za procjenu varijabilnosti pulsa tijekom svakodnevnih aktivnosti i spavanja,
– test opterećenja ili ergometrija ako se sumnja na srčanu ishemiju,

– laboratorijske pretrage (TSH za ispitivanje štitnjače, elektroliti, lijekovi u krvi),
– ehokardiografija za procjenu strukture i funkcije srca.

Liječenje

Liječenje ovisi o uzroku i težini simptoma. Ako je bradikardija posljedica lijekova, prilagodba terapije može riješiti problem. U stanjima poput hipotireoze, liječenje osnovne bolesti obično normalizira puls. Kada je prisutna srčana disfunkcija provođenja i pacijent ima značajne simptome, može biti potrebna ugradnja trajnog pejsmejkera. U akutnim situacijama liječnici mogu primijeniti atropin ili druge intervencije za podizanje srčanog ritma, a u slučaju teške hemodinamičke nestabilnosti postupci hitne reanimacije i privremeni uređaji su opcija.

Promjene načina života i praćenje

Za mnoge osobe s fiziološki niskim pulsom preporučuju se:
– redovita kontrola kod liječnika i povremeni EKG ili Holter prema uputama,
– prilagodba lijekova uz konzultaciju liječnika,
– hidriranje i izbjegavanje naglih promjena položaja koje mogu izazvati vrtoglavicu,
– umjerena tjelovježba i postupno povećanje opterećenja pod nadzorom ako je potrebno.
Ako je bradikardija povezana s kroničnim bolestima poput hipotireoze, važno je redovito pratiti i liječiti osnovnu bolest.

Posebne skupine

Starije osobe češće imaju patološku bradikardiju zbog degenerativnih promjena u provodnom sustavu srca. Sportaši mlade i srednje dobi mogu imati niži puls bez negativnih posljedica. Djeca imaju različite reference ovisno o dobi, stoga niži broj otkucaja mora tumačiti pedijatar ili kardiolog pediatrijske dobi.

Sažetak

Otkucaji srca ispod 60, nizak puls, mogu biti normalna pojava ili znak ozbiljne bolesti. Ključne točke su prisustvo ili odsutnost simptoma, anamneza (posebno lijekovi i razina kondicije) te rezultati osnovnih pretraga poput EKG-a i Holtera. Kod beznačajnih i asimptomatskih slučajeva često nije potreban hitan tretman, no konzultacija s liječnikom radi procjene je preporučljiva. U prisutnosti simptoma kao što su sinkopa, jaka vrtoglavica, zatajivanje ili bol u prsima potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Ako ste zabrinuti zbog vlastitog pulsa, zabilježite vrijednosti i okolnosti kada se javljaju smetnje (odmor, napor, uzimanje lijekova) i obratite se liječniku radi individualne procjene i eventualnog daljnjeg praćenja.